Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Istra je regija poznata po svojim bujnim krajolicima, bogatoj kulturnoj baštini i, najvažnije, nevjerojatnim vinima. Ova regija izrasla je u značajnog sudionika pokreta eko vina, privlačeći pažnju ljubitelja vina, sommeliera i zagovornika održivosti. Eko vina u Istri predstavljaju više od trenda; odražavaju posvećenost očuvanju prirodne ljepote kraja i stvaranju vina koja autentično izražavaju jedinstveni karakter regije.

Razumijevanje ekološke proizvodnje vina

Ekološka proizvodnja vina usmjerena je na minimiziranje ekološkog otiska u svakoj fazi procesa proizvodnje. Od pažljive kultivacije vinove loze korištenjem prirodne zaštite od štetnika i organskih gnojiva, do izbjegavanja sintetičkih kemikalija i naglašavanja zdravlja tla, ekološke prakse omogućuju prirodnu sinergiju između vinograda i njegove okoline. Fokus je na održivosti, bioraznolikosti i stvaranju vina s minimalno dodataka.
Eko vina često se oslanjaju na organske i biodinamičke principe koji poštuju prirodne cikluse i rade u harmoniji s lokalnim ekosustavom. To znači da se ne koriste umjetni pesticidi, herbicidi ili gnojiva, omogućujući grožđu da raste što prirodnije. Kao rezultat toga, ova vina nisu samo bolja za okoliš, već također odražavaju čisti izraz terroira vinograda, nudeći okuse jedinstvene za specifični krajolik u kojem se grožđe uzgaja.

Zašto je Istra savršena regija za eko vina

Jedinstveni geografski položaj Istre čini je idealnom regijom za proizvodnju eko vina. Poluotok je blagoslovljen kombinacijom mediteranske i kontinentalne klime, što rezultira toplim, sunčanim danima i hladnijim noćima. Ova klima omogućuje grožđu da zrije postupno, poboljšavajući njegove okuse i očuvajući prirodnu kiselost. Štoviše, raznoliki terroir Istre, koji uključuje plodna crvena tla (terarossa), vapnenac i ilovaču, daje vinogradarima priliku za stvaranje vina s jedinstvenim okusima karakterističnima za regiju.

Vinarije s certificiranim eko vinima

Veralda

Vinarija Veralda smještena je na najpoznatijem vinogradarskom položaju sjeverne Istre, na čuvenim brežuljcima Buja koji se protežu između Buja i Brtonigle. S obzirom na to da je prezime Visintin rašireno u Istri, vinarija je dobila ime po vinogradu smještenom odmah uz podrum. Veralda se fokusira na uzgoj autohtonih sorti poput istarske malvazije, refoška i terana, što im omogućuje izražavanje jedinstvenosti, plemenitosti i tradicije ovog kraja. Ove sorte nisu samo emocionalno značajne za regiju, već su i otpornije na bolesti u usporedbi s međunarodnim sortama, što ih čini idealnima za organsku proizvodnju.

Kabola

Vinarija Kabola nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka, na 275 metara nadmorske visine, s prekrasnim pogledom na Alpe, Dolomite i netaknutu prirodu okolice. Vinogradi se nalaze na brežuljku Stancija, u blizini Kanedola i Momjana. Tlo bogato glinom i laporom daje poseban karakter vinima. Za Kabolu, organska proizvodnja nije samo trend, već način života inspiriran tradicijom vinogradarstva predaka. Od 2009. godine Kabola proizvodi vina s certificiranim organskim oznakama, osiguravajući da svaka boca utjelovljuje pravi okus sorte i terroira. Priroda i zdravlje njihovih potrošača su prioritet, a cilj im je podijeliti autentične okuse svojih vina sa svijetom.

Ghira

Vinarija Ghira nosi ime po obiteljskom nadimku. Među svojim vinima, Ghira proizvodi značajnu mješavinu zvanu Black Ghira, koja kombinira merlot, teran i cabernet sauvignon, kao i nekonvencionalnu malvaziju s alkoholnim sadržajem od 14%, dajući joj snažniji i drugačiji karakter u usporedbi s ostalim svježim malvazijama. Malvazija Madura odležava u amforama izrađenima od toskanske terakote, što dodatno obogaćuje njezin okusni profil. Vinogradi su obrasli autohtonim travama i koprivama, dok pčele i konji doprinose očuvanju bioraznolikosti. Košnice smještene uz vinograde proizvode med, a Ghira čak koristi pčelinji vosak za zatvaranje boca vina Madura u suradnji s lokalnom farmom. Amfore od terakote, korištene za odležavanje malvazije, posebno izrađuje obiteljska radionica iz blizine Firence, dodajući dašak rukotvorstva procesu proizvodnje.

Lunika

Obitelj Bastijančić upravlja ekološkim i biodinamički uzgajanim vinogradima vinarije Lunika, koji se prostiru na 3,5 hektara. Ovi vinogradi dom su sortama poput malvazije, pinota sivog, terana, žutog muškata, crnog muškata, bourgognea, cabernet sauvignona i crne malvazije, koja je svoju prvu berbu dala prošle jeseni. Lunika proizvodi 11 vinskih etiketa, od kojih je svaka tematski povezana s uspomenom na staru željezničku prugu od Kanfanara do Rovinja. Iako je pruga odavno ukinuta, lokalni stanovnici i dalje je sjećaju zbog utjecaja na njihov život. Nazivi vina romantična su rekonstrukcija putovanja ovom prugom, dočaravajući sporiji ritam prošlosti i sudbine, živote i ljubavi povezane s njom.

Ipša

Vinogradi Ipše smješteni su na tri lokacije: Santa Elena, Ipši i Oprtalj. Santa Elena je jedan od najatraktivnijih vinograda u cijeloj Istri, na 420 metara nadmorske visine, što ga čini jednim od najviših vinograda u regiji. Visoka nadmorska visina i jedinstveno okruženje igraju ključnu ulogu u kvaliteti proizvodnje vina, jer vinogradi uživaju obilje sunčeve svjetlosti i svježih zračnih struja. Ipša je posvećena održivom vinogradarstvu, a njihovi vinogradi utjelovljuju skladnu povezanost s prirodnim okruženjem, rezultirajući vinima koja uistinu odražavaju esenciju Istre.

Vinarije u tranziciji – korak prema održivosti

Proces prelaska na eko certifikat

Prelazak na eko certifikat zahtijeva predanost i duboko razumijevanje održivih poljoprivrednih praksi. Vinarije koje započinju ovaj put moraju prilagoditi svoje tehnike upravljanja vinogradima, eliminirati upotrebu sintetičkih kemikalija i primijeniti prakse koje promiču zdravlje tla, bioraznolikost i ravnotežu između prirode i proizvodnje. Ovaj proces često traje nekoliko godina pažljive prilagodbe i svjedoči o posvećenosti vinara u proizvodnji visokokvalitetnih vina koja su prijateljska prema okolišu.
Vinarije u tranziciji suočavaju se s izazovima poput prilagodbe organskim ili biodinamičkim metodama zaštite od štetnika, održavanja plodnosti tla bez sintetičkih gnojiva i snalaženja u procesu certificiranja. Međutim, nagrade su značajne: zdraviji vinogradi, otpornije vinove loze i vina koja odražavaju pravi karakter terroira.

Istaknute vinarije u tranziciji

Pilato

Obiteljska vinarija Pilato nalazi se u selu Lašići, u blizini Vižinade. Obitelj se generacijama bavi poljoprivredom, a prvi vinograd zasadio je Ivan Pilato 1934. godine. Njegov sin Končeto proširio je vinograde 1960-ih godina, postavivši temelje za ono što je danas jedna od najznačajnijih istarskih vinarija. Pilato proizvodi istarsku malvaziju u svježim i odležanim varijantama, dok se međunarodne sorte poput chardonnaya, pinota bijelog i sauvignona bijelog proizvode samo u svježim varijantama. Za crna vina uzgajaju teran, merlot i cabernet sauvignon, uz Grand Cuvee, mješavinu ove tri sorte. Asortiman također uključuje pjenušac Principe, elegantni rosé Terosa te dva desertna vina od muškata bijelog: svježu verziju i Serafin od prosušenih bobica.

Kozlović

Tradicija vinarstva u obitelji Kozlović započela je 1904. godine, kada je Antonio Kozlović kupio malu kuću i hektar vinograda u dolini Vale blizu Momjana. Ovo prekrasno mjesto na granici između Hrvatske i Slovenije oduvijek je bilo idealno za vinogradarstvo, s istarskom malvazijom i momjanskim muškatom kao dominantnim sortama. Ta su vina ubrzo postala prepoznatljivi brendovi istarskog vinarstva. Tijekom vremena obitelj je proširila svoje vinograde na jednu od najboljih Grand Cru lokacija u Istri, legendarnu “Santa Luciju,” koja daje grožđe za njihova iznimna vina iz jednog vinograda.
Godine 2012. Gianfranco i njegova supruga Antonella zaokružili su priču otvaranjem jednog od najmodernijih vinskih podruma u regiji, koji kombinira stare i nove prostorije. Danas upravljaju s 30 hektara vinograda i nude 15 različitih vinskih etiketa. Predanost obitelji vinarstvu nastavlja Gianna, četvrta generacija Kozlović, koja je sada uključena u posao.

Biodinamička proizvodnja vina u Istri

Što je biodinamička proizvodnja vina?

Biodinamička proizvodnja vina holistički je pristup vinogradarstvu koji vinograd promatra kao živi, međusobno povezani ekosustav. Temelji se na principima biodinamike, poljoprivredne metode koju je razvio Rudolf Steiner 1920-ih, a koja naglašava važnost ravnoteže u okolišu i korištenje prirodnih pripravaka za poboljšanje plodnosti tla i zdravlja biljaka. Biodinamička proizvodnja vina nadilazi organske prakse integrirajući lunarne i kozmičke cikluse u upravljanje vinogradima, s fokusom na stvaranje harmonije između zemlje, biljaka i šireg svemira.

Filozofija biodinamičkih vina

Filozofija biodinamičke proizvodnje vina temelji se na ideji održivosti i poštovanja prirodnih procesa. Biodinamički vinari vjeruju da su zdravi vinogradi rezultat rada u skladu s prirodom, poticanja bioraznolikosti i obogaćivanja tla prirodnim kompostima i pripravcima. Umjesto oslanjanja na sintetičke kemikalije, biodinamička poljoprivreda koristi specifične pripravke od bilja, minerala i stajskog gnoja kako bi potaknula prirodne procese i ojačala zdravlje vinove loze.

Promatrajući vinograd kao samoodrživ organizam, biodinamički vinari nastoje stvoriti vina koja izražavaju jedinstvene karakteristike svojeg terroira. Korištenje prirodnih metoda osigurava da grožđe raste u uravnoteženom okruženju, rezultirajući vinima s prepoznatljivim okusima, kompleksnošću i vitalnošću koja odražavaju samu esenciju zemlje.

Vinarije u Istri koje primjenjuju biodinamičke pristupe

Vinarije u Istri s Demeter certifikatom

Šuran

Vinarija Šuran jedna je od rijetkih istarskih vinarija koja posjeduje Demeter certifikat, najviši standard za biodinamičku poljoprivredu. Ovaj certifikat odražava njihovu predanost proizvodnji vina koja utjelovljuju prirodnu ravnotežu i vitalnost njihovih vinograda. Fokus je na stvaranju vina koja su ekološki održiva i bogata karakterom.

Lunika

Vinarija Lunika također posjeduje Demeter certifikat i primjenjuje biodinamičko vinogradarstvo na svojih 3,5 hektara vinograda. Njihova predanost biodinamici vidljiva je u pristupu uzgoju, koji naglašava zdravlje vinograda i kvalitetu grožđa. Dobivena vina odražavaju svu pažnju i brigu posvećenu svakom aspektu njihove proizvodnje.